Hrabra mama Nataša mi se obratila sa željom da sa nama podeli svoju borbu sa roditeljskim izazovom, a iz naslova vidite koliko nam je svima negde poznat, zar ne?
I to nije sve! I ova Hrabra mama je za nas pripremila mali „Novogodišnji dar“ – tekst koji se nalazi ispod odgovora.
Pročitajte i podelite ovaj tekst ukoliko znate neku mamu kojoj trebaju baš ove reči podrške.
O čemu su sve do sada pisale Hrabre mame pročitajte klikom ovde.

Nataša Pejčić (Fotografija je lično vlasništvo Hrabre mame iz tekst koja zadržava sva prava, te je ZABRANJENA svaka zloupotreba i kopiranje)
1. Ukratko – ko si ti?
Ja sam Nataša Pejčić, mama jednog malog dečaka Lazara, koji moj život boji šarenim, veselim i toplim bojama. Doktor sam nauka iz oblasti dečije stomatologije. Rad na očuvanju dečijih osmeha je velika privilegija. Rad sa decom me veoma ispunjava, i čini da u sebi zadržim i dalje veselo, radoznalo dete. Volim da učim, stalno se usavršavam i pratim najnovije trendove i dostignuća iz oblasti kojom se bavim. Volim knjige, bajke, stalno mašatam, razmišljam i pravim dalje planove.
Uvek sam željna novih znanja, tako da volim da čitam, takođe i pišem edukativne tekstove i trudim se da se što više bavim promocijom zdravlja.
Volim šetnje, koje se sada sve više svode na jurnjavu za sinom. Trudim se da usrećujem svoju porodicu i ljude kojima sam okružena. Veliki sam entuzijasta, večiti optimista, svet posmatram kroz ružičaste naočare.
Smatram sebe veoma srećnom osobom, jer imam najdivniju porodicu na svetu, moje divne roditelje, kao i divnog i predobrog brata.
2. Roditeljski izazov sa kojim si se izborila i kako?
Kažu da se majka rađa kada se rodi i dete. Tada se rađa potpuno nova žena, sa drugim prioritetima i mnogo većim obavezama, žena čije su potrebe i zahtevi od tog trenutka uvek u drugom planu.
Veliki je izazov nakon majčinstva nastaviti sa karijerom, na polju na kome ste do sada tako dugo, predano i vredno radili. Osećaj da vreme koje posvećujete svojoj karijeri „kradete“ od svog deteta može biti veliki neprijatelj.
Odbrana dokrorata par dana nakon prvog rođenadana mog sina, kao i meseci pripreme pre toga svakako su bili jedan od velikih izazova. Na doktoratu sam radila godinama pre trudnoće i roditeljstava. Nakon porođaja trebalo je sve to privesti kraju. Svakodnevni rad, uz obaveze oko male bebe i brojne neprospavane noći bili su veoma iscrpljujući i fizički naporni. Svoj uspeh da se sa svim time uspešno izborim dugujem prvenstveno mami, tati i bratu.
Ja sam hrabra mama, zato što imam podršku svoje super hrabre mame. Smatram da imam najdivniju i najhrabriju mamu na svetu, i želim da i ja svom sinu budem baš takva mama, kakva je ona meni.
3. Roditeljski izazov sa kojim se i dalje „boriš“?
Izazov mi predtsavlja želja i potreba da budem što bolji roditelj. Da moje dete prvenstveno bude srećno, sigurno i zadovoljno dete. To je moj glavni cilj, i svrha mog postojanja.
Danas je roditeljstvo samo po sebi, sa svim zadacima koje nosi veliki izazov. Smatram da je danas svaka mama veoma hrabra, bez obzira da li ima jedno, dvoje, troje, četvoro ili devetoro dece. Svaka žena u trenutku kada poželi da bude mama je već mama borac i hrabra mama. Hrabrim mamama smatram i žene koje se još nisu ostvarile u toj ulozi, a imaju želju za majčinstvom i bore se za svoje potomstvo.
Mama se rađa onoga trenutka kada se u ženi rodi želja za majčinstvom.
4. Tvoje MAMINO VREME.
Kada postanete mama, zaista shvatite značaj slobodnog vremena i mogućnosti da se posvetite sebi, da se sami organizujete i radite ono što Vam i kada prija. Nedostatak vremena za sve čime bih želela da se bavim i šta bih želela da ostvarim je ono sa čime se suočavam svaki dan. Ali nasuprot tome svo moje vreme kao mame je ispunjeno osmehom, toplinom, srećom i to je nešto što Vam niko ne može oduzeti.
I kada ste mama, važno je da brinete o sebi, svom zdravlju i izgledu. Standardi lepote se menjaju kroz vreme. Može se reći da današnji standardi lepote mere vremenom koje se posvećuje nezi i brizi o sebi, kao i količini novca koji ulažemo u nju. Kada postanete majka prioriteti se menjaju. Mnogo sam zadovoljnija i ispunjenija da provedem vreme u igri sa svojim sinom, nego u salonu lepote.
Volim da šetam, čitam, pišem, učim i maštam.
5. Pitanje prethodne mame: Preporuka dobre knjige o roditeljstvu.
Što se tiče knjige o roditeljstvu moja preporuka bi svakako bio “Porodični bukvar”, kao i knjige “Šta da očekujete dok čekate bebu”, “Šta da očekujete u prvoj godini”, “Šta da očekujuete u drugoj i trećoj godini”. Te knjige su meni bile velika pomoć i sigurnost. Veoma su mi značile u svakodnevnim izazovima sa malim detetom.
Svakako kuvari za bebe su riznica ideja i mogućnosti i mogu biti veoma praktični i od velike pomoći.
Postavi pitanje sledećoj Hrabroj mami:
Šta je to što čini srećnom Vas i Vaše dete?
NOVOGODIŠNJI BONUS!
Decembarske Hrabre mame će nas “počastiti” sa nekim predlogom za igru, stručnim savetom, preporukom kao malim prazničnim darom.
Hrabra Mama Nataša je za nas pripremila preporuke kako da smanjimo rizik od karijesa kada dođe vreme praznika i samim tim i slatkiša. U nastavku je njen tekst.
Vreme praznika i slatkiša-smanjite rizik od karijesa
Praznici su vreme kada sebi a i deci često dajemo oduška. Uživamo u prazničnom duhu koji je često praćen i povećanim unosom poslastica, naročito slatkiša. To može predstavljati pravi izazov za naše opšte i oralno zdravlje.
Opšte je poznato da su slatkiši, odnosno rafinirani ugljeni hidrati kojima su oni bogati, najveći faktor rizika za zubni kvar, i ukoliko ne možemo da im se odupremo ni mi, ni naša deca važno je da znamo na koji način da preveniramo posledice njihovog konzumiranja, i smanjimo faktore rizike za nastank karijesa.
Veoma je važno da se unos slatkiša ograniči, odnosno da se daju u određenim vremenskim razmacima, i ne toliko učestalo. Najbolje bi bilo konzumirati ih neposredno nakon glavnog obroka. I nakon obroka bi trebalo izbegavati često grickanje. Mehanizmima odbrane usne duplje potrebno je neko vreme da deluju, tako da je potrebno da se redukuje učestalost unosa slatkiša.
Ukoliko dete pije na flašicu trebalo bi izbegavati unos zaslađenih tečnosti i sokova i pre se odlučiti za običnu vodu. Takođe majke koje doje treba da znaju da je za razvoj dečijeg karijesa veoma rizično kada u ustima dece zaostanu ostaci rafiniranih ugljenih hidrata iz slatkiša, koji u kombinaciji sa majčinim mlekom mogu predstavljati faktor rizika za razvoj karijesa. Slatiše ne bi trebalo davati maloj deci, i deca bi što kasnije trebala da se susretnu sa njima, ukoliko je nemoguće da se potpuno izbace. Rezultati istraživanja sprovedenih u našoj zemlji o navikama u ishrani, ukazuju na to da roditelji deci veoma rano počinju da daju slatiše. To je veoma rizično, kako za stanje oralnog zdravlja, tako i za opšte zdravstveno stanje, jer deca na taj način stvaraju zavisnost od slatkog ukusa. Realno jako je teško da deca uopšte ne dođu u dodir sa slatkišima, ali ukoliko je to neminovno, to bi trebvalo da se desi što kasnije.
Takođe zaslađeni napici su veliki faktor rizika, tako da bi trebalo izbegavajti zaslađene i gazirane napitke i redukovati njihovu upotrebu.
U prevenciji razvoja zubnih oboljenja veoma je važna adekvatna oralna higijena. Sebi i deci perite zube najmanje dva puta dnevno. Ujutru, neposedno nakon buđenja i uveče neposredno pre polaska u krevet. Obavezno je da dete legne u krevet sa opranim i čistim zubima.
Sa održanjem oralne higijene treba početi u najmlađem dečijem uzrastu.I dok se u ustima bebe ne pojave zubi potrebno je usta čistiti, najbolje bi bilo prebrisati ih gazicom. Sa pojavom prvog zuba u ustima treba započeti sa pranjem četkicom. Paste za zube sa fluoridima se koriste kada dete nauči samo da ispljune, preporučuje se njihova upotreba od uzasta od dve godine.
Ograničite učestalost uzimanja slatkiša i zaslađenih napitaka i sokova. Održavajte adekvatnu i redovnu oralnu higijenu i uzivajte u praznicima.
Ukoliko želite, u komentaru ispod – podelite sa nama svoje iskustvo sa izazovom iz teksta.
Takođe, možete i vi predložiti Hrabru mamu čije bi iskustvo želele da čujete. Pišite mi na kontakt@maminovreme.org i pokušaću da dobijem odgovor.
Napomena: Ovaj tekst je u vlasništvu stranice Mamino vreme i zabranjeno je svako kopiranje!
Odgovori na pitanja su originalni odgovori osobe čije se ime navodi u tekstu.
Tekst uobličila Manuela Kamikovski – mama, dipl. psiholog, sistemski porodični psihoterapeut u edukaciji, asertivni trener, osnivač i urednik stranice www.maminovreme.org